Drniš se i ove godine potvrđuje kao hrvatski Grad pršuta. Uoči 8. Međunarodnog festivala pršuta, koji će se održati 29. i 30. kolovoza, najavljen je stručni skup na kojem će o budućnosti i izazovima proizvodnje ovog vrhunskog suhomesnatog specijaliteta razgovarati proizvođači, stručnjaci i predstavnici institucija.
„Naš je cilj čuvati tradiciju, poticati razvoj lokalne proizvodnje i promovirati pršut kao strateški gurmanski proizvod koji Hrvatsku predstavlja u Europi i svijetu,“ poručio je gradonačelnik Drniša Tomislav Dželalija.
Paneli „Made in Croatia“
U suradnji s Istarskom županijom, partnerom Festivala, u petak 29. kolovoza održat će se dva panela:
-
„Made in Croatia – Mjere i aktivnosti u zaštiti tradicionalnih proizvoda zaštićenog naziva u EU“
-
„Promocija i brendiranje zaštićenih hrvatskih tradicionalnih proizvoda danas“
Rasprave će voditi Mario Bratulić, načelnik Općine Sveti Petar u Šumi, poznate po autohtonim kobasicama i manifestaciji „S kobasicom u EU“. Sudjelovat će i pročelnik Istarske županije za poljoprivredu Ezio Pinzan, predstavnici tvrtke Histris i Pisinium te proizvođači istarskog pršuta.
Najavljen je i dolazak predstavnika Ministarstva poljoprivrede, HAMAG BICRO-a te Klastera hrvatskog pršuta, a drniške će pršutare predstavljati predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta Drago Pletikosa.
Izazovi i zajednički problemi
Proizvođači pršuta u Hrvatskoj suočavaju se s nizom izazova – od rasta cijena sirovina i energije do složenih pravila EU zaštite. Poseban problem istarskih proizvođača je nedostatak domaće sirovine zbog afričke svinjske kuge, dok drniški, dalmatinski i krčki pršut mogu koristiti sirovinu i iz susjednih zemalja.
Unatoč svemu, pršut ostaje proizvod iznimne vrijednosti. „Istinski ljubitelji pršuta nikada ne pitaju za cijenu. Njima je najvažnija kvaliteta, a upravo je po tome nadaleko poznat drniški pršut,“ ističe Pletikosa.
U Drnišu se godišnje proizvede oko 50 tisuća komada pršuta, od čega je deset posto certificirani drniški pršut.
Hrvatska pojede dvostruko više nego što proizvede
Hrvatska godišnje proizvede oko 500 tisuća komada pršuta, a potroši ih više od milijun. Drugim riječima, polovica pršuta na domaćem tržištu dolazi iz uvoza.
„To je konstanta proteklih godina,“ kaže Ante Madir, izvršni direktor Klastera hrvatskog pršuta, koji naglašava važnost promocije i prepoznatljivosti hrvatskih zaštićenih pršuta na europskoj razini.
Drniški i dalmatinski – slični, a različiti
Na pitanje po čemu se razlikuje drniški od dalmatinskog pršuta, Madir odgovara kroz precizne detalje: debljina „kapka“, količina vode i soli te specifične tehnike dimljenja čine drniški posebnim. Uspoređuje ih s bavarskom i minhenskom kobasicom – srodni proizvodi s istog područja, ali s jasno prepoznatljivim razlikama.
Grad pršuta poziva na druženje
Organizatori – Udruga proizvođača drniškog pršuta, Grad Drniš, Obrtnička komora Šibensko-kninske županije, Turistička zajednica Grada Drniša i Udruga Miljevački sabor – najavljuju bogat festivalski program i poručuju:
Vidimo se u Drnišu 29. i 30. kolovoza na Festivalu pršuta!
Foto Mario Sučić, izvor Grad Drniš