Od raskošnih venecijanskih salona i tradicionalnih bečkih kavana do legendarnih okupljališta književnika u Budimpešti i Lisabonu, Europa čuva neka od najljepših mjesta za ispijanje kave. Mnoge od ovih kavana otvorene su prije više od stotinu godina, a njihovi interijeri, bogata povijest i prepoznatljive slastice i danas privlače posjetitelje iz cijelog svijeta.
Kultura ispijanja kave u europskim gradovima ima dugu tradiciju. Kavane su stoljećima bile mjesta susreta, razgovora, čitanja novina i razmjene ideja, a za njihovim stolovima okupljali su se književnici, umjetnici, političari i putnici. Neke su s vremenom postale prave gradske institucije, zadržavši velik dio nekadašnjeg šarma.
Danas ih posjećujemo zbog puno više od dobre kave. Visoki stropovi, raskošni lusteri, baršunaste fotelje, mramorni stolovi i tradicionalne slastice pretvaraju običnu pauzu za kavu u poseban doživljaj. Izdvojili smo pet povijesnih europskih kavana koje vrijedi dodati na popis mjesta za sljedeće putovanje.
Caffè Florian, Venecija – više od 300 godina povijesti na Trgu svetog Marka
Na jednom od najpoznatijih trgova svijeta, venecijanskom Trgu svetog Marka, nalazi se Caffè Florian, kavana otvorena davne 1720. godine. Kroz više od tri stoljeća postala je jedan od simbola Venecije, a među njezinim poznatim gostima bili su Lord Byron, Charles Dickens i Giacomo Casanova.
Posebnu pažnju privlači njezin interijer, podijeljen u raskošno uređene salone s pozlaćenim detaljima, ogledalima, umjetničkim oslicima i crvenim baršunastim sjedalima. U toplijim mjesecima posebno je popularna terasa s pogledom na Trg svetog Marka, gdje se kava može popiti uz glazbu uživo.
Florian je danas jedna od najpoznatijih venecijanskih adresa za kavu, čaj i tradicionalne slastice, a posjet ovoj kavani mnogima je nezaobilazan dio boravka u gradu.
New York Café, Budimpešta – kavana koju nazivaju najljepšom na svijetu
Već pri prvom ulasku u New York Café jasno je zašto je ova budimpeštanska kavana stekla reputaciju jedne od najljepših na svijetu. Otvorena je 1894. godine, u prizemlju palače New York, a njezin interijer više podsjeća na raskošnu plesnu dvoranu nego na klasičnu kavanu.
Mramorni stupovi, pozlaćeni ukrasi, freske i veliki lusteri stvaraju gotovo kazališnu atmosferu. Početkom 20. stoljeća ovdje su se okupljali mađarski književnici, novinari i umjetnici, zbog čega je kavana zauzela važno mjesto u kulturnoj povijesti Budimpešte.
Danas posjetitelji dolaze uživati u kavi, doručku i tradicionalnim mađarskim slasticama, među kojima se ističe torta Dobos. Zbog velike popularnosti često se stvaraju redovi, no pogled na veličanstveni interijer mnogima je dovoljan razlog za čekanje.
Café Sacher, Beč – kava i najpoznatija austrijska čokoladna torta
Beč je gotovo nemoguće zamisliti bez njegovih tradicionalnih kavana. Među najpoznatijima je Café Sacher, smješten uz istoimeni hotel, nedaleko od Bečke državne opere.
Ova je adresa posebno poznata po originalnoj Sacher torti, čija povijest počinje 1832. godine, kada je mladi Franz Sacher osmislio čokoladnu tortu koja će s vremenom postati jedan od najpoznatijih austrijskih deserata. Bogata čokoladna glazura, tanki sloj marmelade od marelica i tučeno vrhnje čine kombinaciju koju posjetitelji i danas dolaze kušati.
Elegantni interijer s crvenim tapeciranim namještajem, drvenim detaljima i klasičnim bečkim ugođajem savršeno prati tradiciju posluživanja kave i kolača. Upravo je ta kombinacija učinila Café Sacher jednom od najprepoznatljivijih gastronomskih adresa austrijske prijestolnice.
A Brasileira, Lisabon – omiljeno okupljalište umjetnika i književnika
U lisabonskoj četvrti Chiado nalazi se A Brasileira, povijesna kavana otvorena 1905. godine. Osnovana je kao mjesto na kojem se promovirala brazilska kava, a ubrzo je postala jedno od najvažnijih okupljališta portugalskih intelektualaca i umjetnika.
Među njezinim najpoznatijim gostima bio je pjesnik Fernando Pessoa, kojemu je danas posvećen brončani kip na terasi. Posjetitelji se uz njega često fotografiraju prije nego što sjednu na kavu.
Unutrašnjost kavane prepoznatljiva je po tamnom drvu, ogledalima, mjedenim detaljima i dekorativnim elementima koji čuvaju atmosferu nekadašnjeg Lisabona. Ovdje vrijedi naručiti tradicionalnu portugalsku kavu, poznatu kao bica, uz nezaobilazni pastel de nata.
Café Gijón, Madrid – kavana u kojoj su nastajale velike književne rasprave
Na poznatoj madridskoj aveniji Paseo de Recoletos nalazi se Café Gijón, kavana otvorena 1888. godine. Tijekom desetljeća postala je jedno od najvažnijih mjesta okupljanja španjolskih književnika, pjesnika i umjetnika.
Za njezinim stolovima vodile su se duge rasprave o književnosti, umjetnosti i politici, a posebno su poznata bila okupljanja intelektualaca tijekom 20. stoljeća. Među imenima povezanima s ovom kavanom ističu se Camilo José Cela i Ramón del Valle-Inclán.
Za razliku od raskošnih interijera venecijanskog Floriana ili budimpeštanskog New York Caféa, Café Gijón ima nešto suzdržaniji, tradicionalni madridski karakter. Drvene obloge, ogledala i stolovi koji pamte generacije gostiju stvaraju atmosferu u kojoj se lako može zamisliti Madrid nekih prošlih vremena.
Kavane koje su postale dio identiteta svojih gradova
Iako se razlikuju po arhitekturi, ponudi i atmosferi, ove povijesne kavane imaju nešto zajedničko: uspjele su sačuvati tradiciju i ostati prepoznatljiva mjesta svojih gradova. U njima kava nije samo kratka pauza tijekom razgledavanja, nego prilika da se barem na trenutak doživi dio europske povijesti i kulture.
Zato ih vrijedi posjetiti i onda kada za kavu treba izdvojiti nešto više vremena ili novca. Uostalom, rijetko gdje jedna šalica kave dolazi s toliko zanimljivih priča.