Svake godine 29. rujna obilježava se Svjetski dan srca, a ovogodišnja poruka „Ne propustite niti jedan otkucaj“ podsjeća na važnost pravovremenog prepoznavanja simptoma, redovitih kontrola i svakodnevnih navika kojima možemo čuvati zdravlje srca.
Podaci za Hrvatsku pokazuju koliko je ova tema važna. Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, u 2025. godini od kardiovaskularnih bolesti umrle su 19.852 osobe, odnosno 39,7 posto svih umrlih. Kardiovaskularne bolesti bile su uzrok smrti 44 posto umrlih žena i 35,4 posto umrlih muškaraca.
Iako brojke zvuče ozbiljno, važan dio priče je prevencija. HZJZ navodi kako se do 80 posto slučajeva bolesti srca i moždanog udara može spriječiti, a među čimbenicima na koje možemo utjecati nalaze se prehrana, tjelesna aktivnost, pušenje, krvni tlak, kolesterol, dijabetes, tjelesna masa i stres.
Znate li svoj krvni tlak, šećer i kolesterol?
Visoki krvni tlak, povišeni kolesterol i šećer u krvi mogu dugo prolaziti bez jasnih simptoma. Upravo zato redovite kontrole imaju važnu ulogu u prevenciji i ranom otkrivanju problema. Posebno je važno obratiti pozornost na ove vrijednosti ako u obitelji postoji povijest bolesti srca i krvnih žila ili su prisutni drugi čimbenici rizika.
Više kretanja ne mora značiti odlazak u teretanu
Jedna od najjednostavnijih promjena odnosi se na svakodnevno kretanje. HZJZ ističe da već 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno može imati važnu ulogu u prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
To ne mora nužno biti intenzivan trening. Brža šetnja, odlazak pješice na posao, korištenje stepenica umjesto dizala ili vožnja bicikla jednostavni su načini da tijekom dana budemo aktivniji.
Podaci pritom pokazuju da prostora za promjenu itekako ima – prema posljednjem EHIS istraživanju za Hrvatsku, tek 19,5 posto ispitanika zadovoljava preporuke Svjetske zdravstvene organizacije o najmanje 150 minuta aerobne tjelesne aktivnosti tjedno.
Ono što svakodnevno jedemo također je važno
Za zdravlje srca preporučuje se uravnotežena prehrana s više povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki i ribe, uz pažnju na unos soli i zasićenih masnoća.
Ne radi se o tome da preko noći potpuno promijenimo način prehrane. Više povrća uz ručak, češći odabir ribe ili mahunarki, manje procesirane hrane i pažljivije čitanje deklaracija male su promjene koje se s vremenom zbrajaju.
Ne zaboravimo ni stres i san
Briga o srcu nije vezana samo uz prehranu i kretanje. Dovoljno sna i upravljanje stresom također su dio zdravijeg načina života. Ovogodišnja kampanja među jednostavnim koracima spominje i nekoliko minuta svjesnog disanja dnevno kao način smanjenja osjećaja stresa.
Jednako važna poruka odnosi se na pušenje. Prestanak pušenja jedna je od najvažnijih promjena koje osoba može napraviti kako bi smanjila rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Danas je dobar trenutak za jednu malu promjenu
Svjetski dan srca ne mora značiti donošenje velikih odluka. Može biti podsjetnik da izmjerimo krvni tlak, dogovorimo preventivni pregled koji već neko vrijeme odgađamo, prošećemo pola sata, pripremimo kvalitetniji ručak ili jednostavno obratimo više pažnje na navike koje svakodnevno ponavljamo.
Jer upravo se od tih malih i dosljednih promjena gradi dugoročna briga o zdravlju srca.
