Postoji nešto posebno u voću koje jedemo onda kada mu je doista vrijeme. Mirisnije je, sočnije, slađe i jednostavno ima okus kakav tijekom ostatka godine teško možemo pronaći. A upravo je kolovoz jedan od mjeseci u kojem je izbor sezonskog voća možda i najljepši.
Na tržnicama se još uvijek susreću pravi ljetni klasici poput lubenice i breskvi, dok istodobno polako stižu okusi koji najavljuju kraj ljeta – smokve, šljive i prve ozbiljnije količine grožđa. U Hrvatskoj se među tipično kolovoško voće ubrajaju breskve i nektarine, lubenice, dinje, smokve, kupine, grožđe, kruške i prve jabuke.
Ako ste ovih dana krenuli na tržnicu, ovo je sedam vrsta voća kojima biste svakako trebali napuniti košaricu.
1. Smokve – sada je njihovo vrijeme
Ako postoji voće koje miriše na kasno mediteransko ljeto, onda su to smokve. Slatke, mekane i toliko dobre da im zapravo ništa ne treba dodavati.
Svježe smokve prirodno sadrže vlakna te niz minerala i drugih mikronutrijenata. U 100 grama svježih smokava nalazi se oko 74 kalorije i približno 2,9 grama vlakana.
Upravo zbog vlakana mogu biti lijep dodatak prehrani i pomoći normalnom radu probave. Ipak, zbog prirodno prisutnih šećera ne treba ih promatrati kao voće koje možemo jesti potpuno neograničeno.
Najjednostavnije su ujedno i najbolje: nekoliko svježih smokava za međuobrok, uz grčki jogurt za doručak ili u salati s pršutom i sirom.
2. Lubenica – ljetna hidratacija koju obožavamo
Hladna lubenica nakon plaže jedan je od onih malih ljetnih užitaka koje teško možemo nadmašiti.
Velik dio lubenice čini voda, zbog čega je posebno privlačna tijekom vrućih dana. Istodobno je relativno niskokalorična, a njezina karakteristična crvena boja povezana je s likopenom, biljnim pigmentom iz skupine karotenoida.
I premda često mislimo da je možemo pojesti koliko želimo jer je „samo voda“, lubenica ipak sadrži prirodne šećere. Nekoliko kriški odličan je desert ili međuobrok, ali nema potrebe pojesti pola lubenice odjednom.
3. Kupine – male, tamne i nutritivno zanimljive
Kupine su možda pomalo nepravedno zanemarene uz popularnije borovnice i maline, a upravo su u kasno ljeto odličan izbor.
Sadrže vlakna, vitamin C i različite biljne spojeve, uključujući antocijane koji im daju karakterističnu tamnoljubičastu boju.
Možete ih jesti same, dodati jogurtu, chia pudingu ili salati od voća. A ako ih pronađete domaće i svježe ubrane, nemojte dugo čekati – kupine su prilično osjetljive i najbolje ih je pojesti dok su potpuno svježe.
4. Šljive – saveznik dobre probave
Kasno ljeto bez šljiva gotovo je nezamislivo.
Šljive sadrže vlakna, a posebno su poznate po tome što i svježe i sušene mogu imati povoljan učinak na redovitost probave. Osim vlakana, sadrže različite vitamine, minerale i biljne antioksidanse.
Svježa šljiva pritom je jednostavan međuobrok koji lako možemo ponijeti na posao ili izlet.
A domaći pekmez od šljiva bez velike količine dodanog šećera jedan je od boljih načina da dio kolovoza sačuvamo i za hladnije mjesece.
5. Breskve i nektarine – ljeto u jednom zalogaju
Sočne breskve i nektarine još uvijek pripadaju voću koje vrijedi iskoristiti prije nego što im sezona završi. Kolovoz je među posljednjim mjesecima kada možemo uživati u njima u njihovom pravom ljetnom izdanju.
Sadrže puno vode, vitamin C, kalij i različite biljne spojeve, a zbog svoje prirodne slatkoće mogu biti odlična zamjena za klasični desert.
Probajte narezanu breskvu s grčkim jogurtom i malo cimeta. Ili je kratko stavite na grill i poslužite uz burratu – kombinacija koja vrlo lako može postati omiljeno ljetno predjelo.
6. Grožđe – prvi pravi znak da nam se približava rujan
Kada se na štandovima počne pojavljivati sve više grožđa, znamo da se ljeto približava svojoj završnici. Grožđe je karakteristično upravo za kasni kolovoz i rujan, osobito u južnijim europskim krajevima.
Sadrži prirodne šećere, ali i različite polifenole, zbog čega može biti dio kvalitetne i raznolike prehrane.
Grožđe je idealno kada nam se jede nešto slatko, no upravo zato što ga tako lako „grickamo“, količina se brzo nakupi. Umjesto cijelog grozda ispred televizora, stavite jednu porciju u zdjelicu.
Zanimljivo je i da Hrvatska ima značajnu proizvodnju grožđa – prema podacima Državnog zavoda za statistiku, proizvodnja grožđa u 2025. godini iznosila je 121.499 tona.
7. Dinja – mirisni klasik kolovoza
Ako lubenica osvaja svježinom, dinja osvaja mirisom.
I ona sadrži velik udio vode, a posebno su zanimljive narančaste sorte koje sadrže beta-karoten, spoj koji organizam može pretvarati u vitamin A.
Dinja je odlična potpuno ohlađena i narezana na kriške, ali jedna od najjednostavnijih mediteranskih kombinacija ostaje dinja s pršutom. Slatko, slano i gotovo za nekoliko minuta.
Ne moramo od prehrane raditi znanost da bismo napravili nešto dobro za sebe. Jedno od najjednostavnijih pravila jest – pogledati što nam priroda upravo nudi.
Sezonsko voće najčešće dolazi do nas u trenutku kada je prirodno zrelo, a upravo tada ima okus zbog kojeg ga i volimo. Osim toga, kupovanje sezonskih i lokalnih namirnica odličan je razlog za odlazak na tržnicu i upoznavanje s proizvodima koji rastu u našem podneblju.
Hrvatska pritom ima ozbiljnu domaću proizvodnju voća: među kulturama koje se uzgajaju nalaze se smokve, breskve i nektarine, šljive, kruške, jabuke i grožđe.
Ujutro nekoliko kupina u jogurt. Za međuobrok breskva. Nakon plaže hladna lubenica. Navečer dvije svježe smokve ili nekoliko šljiva. Ne trebaju nam komplicirani recepti ni egzotične namirnice s drugog kraja svijeta. Ponekad se najbolja prehrana krije upravo na štandu lokalne tržnice.