Dugo se vjerovalo da je za mršavljenje dovoljno jednostavno jesti manje. Međutim, novija istraživanja pokazuju da problem nije samo količina hrane, nego i vrsta hrane koju jedemo. Namirnice bogate kalorijama, posebno industrijski prerađena hrana, mogu se pojesti vrlo brzo i često ne stvaraju osjećaj sitosti, zbog čega ljudi nesvjesno unesu više kalorija.
Stručnjaci ističu da stroge dijete i premale porcije često izazivaju glad i osjećaj uskraćenosti. Ljudi prirodno očekuju određenu količinu hrane na tanjuru kako bi se osjećali zadovoljno. Kada su obroci premali, organizam šalje signale gladi pa je teže dugoročno održati takav način prehrane.
Problem dodatno stvaraju ultra-prerađene namirnice poput grickalica, peciva i gotovih obroka. One sadrže puno kalorija, a malo vlakana i vode pa ne zasite dovoljno. Budući da se jedu brzo, tijelo nema vremena registrirati sitost prije nego što unesemo previše energije.
Istraživanja zato sve više naglašavaju važnost kvalitete hrane, a ne samo brojanja kalorija. Prehrana bogata proteinima i vlaknima može pomoći u kontroli apetita jer dulje pruža osjećaj sitosti. Proteini smanjuju hormon gladi, dok vlakna usporavaju probavu i povećavaju volumen obroka.
Preporučuje se birati namirnice manje energetske gustoće, poput povrća, voća, juha, zobenih pahuljica, graha i jogurta. Takva hrana omogućuje veće i zasitnije obroke uz manji unos kalorija.
Cilj nije stalno gladovati, nego pronaći način prehrane koji je zdrav, održiv i u kojem osoba može uživati dugoročno.
