Razgovor s bebom nije samo sladak ritual – on je ključan za razvoj njezina mozga. Nova britanska studija pokazala je da način i učestalost govora roditelja doslovno utječu na strukturu dječjih moždanih veza.
Zašto je govor važan
Istraživači sa Sveučilišta East Anglia otkrili su da bebe koje redovito slušaju govor odraslih imaju učinkovitije moždane veze u područjima zaduženima za jezik i razumijevanje govora. Osnovu tog procesa čini mijelin – zaštitna ovojnica oko neurona koja ubrzava prijenos informacija i jača komunikaciju među moždanim stanicama. Što više dijete čuje vaš glas, to su te veze jače.
„Osim što vas dijete sluša, ono što govorite doslovno oblikuje njegov mozak“, ističe John Spencer, kognitivni psiholog i autor studije.
Mozak bebe se razvija u fazama
Zanimljivo je da učinak govora ovisi o dobi djeteta. Kod šestomjesečnih beba, češći razgovor s roditeljima ponekad je povezan s manjom mijelinizacijom, dok kod djeteta od dvije i pol godine više govora znači više mijelina. Profesor Spencer objašnjava da se mozak u ranom djetinjstvu razvija kroz različite faze – ponekad stvara nove stanice, a ponekad “pročišćava” postojeće. Do druge godine života mozak djeteta doseže 80 posto volumena mozga odrasle osobe, što čini to razdoblje posebno važnim za razvoj.
Kako govor utječe na buduće sposobnosti
Izloženost govoru od najranijih dana pomaže razvoju jezika, vokabulara i sposobnosti verbalnog zaključivanja. Čak i neposredno nakon rođenja, bebin mozak prepoznaje ritam i ton govora, a tzv. „baby talk“ pomaže dugoročno u razvoju jezičnih vještina. Prethodne studije pokazuju da djeca koja su u dobi od četiri do šest godina češće razgovarala s odraslima imaju razvijenija područja mozga povezana s jezikom.
Poruka roditeljima
Svaka riječ koju izgovorite svojoj bebi ima značaj. Bilo da joj opisujete što radite, pjevate uspavanke ili razgovarate dok je presvlačite – vaš glas gradi njezin mozak. Govor nije samo komunikacija. To je alat koji potiče rast i povezivanje moždanih stanica, a time postavlja temelje za kasniji uspjeh u jeziku, učenju i razmišljanju.
Studija je objavljena u časopisu The Journal of Neuroscience.
Izvor: Hina Zdravlje