Prva subota u srpnju – dani otvorenih podruma Vrbnika
Vrbnik, koji tradicionalno svake prve subote u srpnju organizira dane otvorenih podruma, zahvaljujući svojem inzistiranju na razvoju koji ne uvažava samo turizam, danas ima ugled grada-oglednog primjera kako bi se čitav Kvarner i Jadran morali razvijati.
Vrbnik nije nikad zapustio, kao Novalja ili Novi Vinodolski, svoje polje, svoju zemlju. Na kojoj nikad nije prestao uzgajati vinovu lozu baš kao što nikad nije okrenuo leđa stalnom razvoju vinarstva. Grad nad morem je uvijek bio i turistički, ali zbog toga nije nikad bio manje – poljoprivredni.
S vremenom, a posebno zadnjih četvrt stoljeća na sjajan s način razvilo desetak vinarija koja uz najpoznatiju vrbničku žlahtinu proizvode i još čitav niz autohtonih sorti, pjenušaca, prošeka ili destilata.
PZ Vrbnik koja okuplja najviše vinogradara, Ivan Katunar, Franjo Toljanić, ili Ivica Dobrinčić i Antun Katunar koji su svojim vinogradima krenuli u osvajanje terena izvan Vrničkog polja, pa vinarija Nada najistaknutiji su predstavnici vrbničke vinske scene.
Posljedica dobre priče s autohtonim vinima, kojih u boljim sezonama zna biti i više od dva milijuna litara, odrazila se i na opći standard, na činjenicu da se s diplomama agronomskog fakulteta ponosi sve više mladih, ljudi koji svoje profesionalno zadovoljstvo pronalaze baš u – Vrbniku.
A upravo na eno valu – dogodio se i gastro, kao i hotelski boom. Vinotel Franje Toljanića ide u red najboljih malih hotela na Jadranu, a PZ Vrbnik kreće u izgradnju, na ostacima nekadašnje tvornice tekstila, moderne vinarije s jednom od, kako se najavljuje, najljepših hrvatskih kušaonica.
Cjelokupni razvoj. Ne samo turizam jer on svoj puni smisao dobiva kad s njim idu i plodovi zemlje kao i pripadajuća gastronomija.