Specialty kava, kolekcija vinila i ozbiljan sound system sve se češće nalaze na istom mjestu. Listening barovi i listening caféi posljednjih godina pojavljuju se u sve većem broju svjetskih gradova, a koncept je prilično jednostavan – glazba ovdje nije samo pozadina razgovoru, nego jedan od glavnih razloga dolaska.
Iako danas izgledaju kao još jedan novi lifestyle trend, njihova priča zapravo počinje gotovo stoljeće ranije u Japanu. Tamo su se još krajem 1920-ih pojavili prvi jazz kissa, odnosno mali kafići posvećeni slušanju jazz ploča. Posebno su popularni postali nakon Drugog svjetskog rata, kada su uvozne ploče i kvalitetna audiooprema bili preskupi za većinu ljudi. Za cijenu kave moglo se poslušati novi album na sustavu kakav si rijetko tko mogao priuštiti kod kuće.
U takvim lokalima nije se dolazilo zbog glasnog druženja. Ploče su se pažljivo birale, često su se slušale cijele strane albuma, a razgovor je bio tih ili se u nekim prostorima gotovo uopće nije razgovaralo. U fokusu je bilo upravo ono što danas često radimo usput – slušanje glazbe.
Od Tokija do Londona, Pariza i Berlina
Koncept je s vremenom izašao iz Japana, a posljednjih godina dobio je brojne suvremene verzije. London danas ima cijelu scenu listening barova. Jedan od poznatijih je Spiritland u King’s Crossu, koji spaja café, bar i radijski studio, uz posebno dizajniran sound system i program koji uključuje DJ-eve, predstavljanja albuma i razgovore o glazbi.
U Parizu je prošle godine otvoren Sound and Coffee, mjesto koje možda najbolje opisuje novi smjer ovog trenda. Tijekom dana funkcionira kao specialty coffee shop, a navečer se pretvara u wine i cocktail bar. U prostoru se nalazi privatna kolekcija od čak 15.000 ploča i vintage hi-fi sustav, a inspiracija japanskim jazz kissa konceptom jasno je naglašena.
Berlin također ima nekoliko adresa posvećenih pažljivom slušanju glazbe. Unkompress u Kreuzbergu kombinira vinile, kvalitetan analogni zvuk, kavu i prirodna vina, dok Bar Neiro ide još korak dalje – ondje se LP ploče puštaju od početka do kraja na posebno složenom vintage hi-fi sustavu.
Slična mjesta nalazimo i u Amsterdamu, gdje CUE kombinira listening bar s gastronomijom i koktelima, te u Barceloni, gdje Klub Kissa tijekom dana radi kao kafić, a navečer postaje listening bar. Zanimljivo je da Klub Kissa čak ograničava glasnoću glazbe i naglašava kako cilj nije stvoriti klub, već prostor u kojem se može sjediti, razgovarati i stvarno slušati ono što svira.
Kava i vinili sve se češće spajaju
Novija generacija ovih mjesta više nije nužno vezana uz noćne izlaske. Upravo se zato sve češće pojavljuje naziv coffee listening bar ili listening café. Kava se pije tijekom dana, ploče se izmjenjuju na gramofonu, a prostor se prema večeri može pretvoriti u bar.
Jedan od novijih primjera je Ukyo X u Cluj-Napoci, zamišljen kao spoj caféa, listening loungea i kulturnog prostora. Upravo takvi hibridni koncepti pokazuju kako se ideja japanskih listening prostora prilagodila današnjim navikama.
I nije teško razumjeti njihovu popularnost. Vinili su se već vratili u naše domove, mali digitalni fotoaparati ponovno su poželjni, a analogni hobiji posljednjih godina dobivaju novu publiku. Listening café samo je još jedan dio tog povratka iskustvima koja ne ovise o ekranu i algoritmu.
A imamo li ih kod nas?
Klasičnih listening barova u Hrvatskoj još uvijek nema mnogo, ali postoje mjesta koja se približavaju tom konceptu. Jedan od primjera je Parasol u Splitu, bistro u kojem važnu ulogu imaju sound system i kultura slušanja ploča, uz interijer koji spaja japanske i mediteranske utjecaje.
U Zagrebu je kultura vinila zasad više vezana uz specijalizirane trgovine, kolekcionare i glazbene programe nego uz klasične listening café koncepte. Upravo zato ne bismo imali ništa protiv da se neki budući specialty coffee shop odluči za nekoliko dobrih gramofona, policu punu ploča i sound system zbog kojeg bismo kavu poželjeli produžiti za još jednu stranu albuma.