Legenda o kavi seže u 9. stoljeće i u Etiopiju, gdje je pastir primijetio kako njegove koze postaju neuobičajeno živahne nakon što su jele crvene bobice nepoznate biljke. Kada ih je i sam kušao, osjetio je nalet energije. Bobice su ubrzo otkrili i redovnici koji su ih koristili kako bi ostali budni tijekom molitvi. Tako je počela priča o napitku koji je kroz stoljeća postao puno više od izvora energije – postao je kulturni i društveni ritual.
Od Istanbula do Venecije – rađanje kavana
Put kave iz Etiopije vodio je preko Jemena do Istanbula, gdje su Osmanlije razvile tradiciju ispijanja kave uz razgovor, glazbu i društvene igre. Ta se mjesta susreta danas prepoznaju kao prve kavane. Ubrzo se i zapadna Europa priključila trendu – prva kavana u Veneciji otvorena je 1645. godine, a Englezi su ubrzo razvili svoje „Penny Universities“, gdje su za cijenu od jednog penija gosti uživali u kavi, novinama i dobrim razgovorima. Bečke kavane otišle su korak dalje i postale politička i kulturna središta svojeg vremena.
Hrvatska kava – od Dubrovnika do Zagreba
Prvi susret s kavom na našim prostorima dogodio se u Dubrovniku u 16. stoljeću. No, prva prava kavana otvorena je u Zagrebu 1748. godine, zahvaljujući trgovcu Leopoldu Duhnu. Zvala se „Kod Duna“ i osim kave nudila je i čaj te čokoladu – prave luksuze tog vremena.
Zagrebačka tradicija kavana nastavila se kroz kultna mjesta poput „Kavkaza“ i „Corsa“, gdje su se okupljali umjetnici, glumci i intelektualci. Kavane su postale simbol druženja i stvaranja kulturnog života grada.
„Hoćemo li na kavu?“ – više od pitanja
Danas je kava puno više od toplog napitka. Pitanje „Hoćemo li na kavu?“ zapravo znači poziv na druženje, razgovor i dijeljenje trenutaka. Čak i u ubrzanom ritmu života, ritual ispijanja kave ostao je dio naše svakodnevice, a povijesne kavane i dalje čuvaju duh dugih razgovora i zajedničkog stvaranja ideja.
Izazovi budućnosti – može li kava opstati?
Iako se čini da će kava zauvijek biti dio naših života, njezina budućnost nije posve sigurna. Klimatske promjene već sada ugrožavaju milijune farmera – suše, bolesti i smanjenje plodnog tla otežavaju uzgoj kave.
Kako bi osigurao održivost ovog rituala, Nestlé je pokrenuo NESCAFÉ Plan 2030. Cilj je da do kraja 2025. godine 100% kave dolazi iz odgovornih i održivih izvora (u 2024. ta brojka već iznosi 93%). Poseban naglasak stavljen je na regenerativnu poljoprivredu – metode koje obnavljaju tlo, čuvaju okoliš i povećavaju otpornost farmi na klimatske promjene. Samo prošle godine distribuirano je 21 milijun sadnica kave farmerima diljem svijeta kako bi se osigurali bolji prinosi i dugoročna stabilnost proizvodnje.
Kava – priča koja traje
Od etiopskih planina do modernih kafića, kava je uvijek bila više od pića. Ona je simbol zajedništva, razgovora i ideja. Zahvaljujući održivim praksama, postoji nada da će i buduće generacije moći nastaviti ovaj ritual – jer kava nije samo napitak, ona je kultura.