Bacanje hrane jedan je od najpodcjenjenijih uzroka klimatskih promjena. Prema procjenama znanstvenika, upravo je ono odgovorno za čak 8 do 10 posto globalnih emisija stakleničkih plinova – više nego zračni i pomorski promet zajedno. Kada hrana završi na odlagalištu, raspada se u anaerobnim uvjetima i oslobađa metan, plin koji atmosferu zagrijava 25 puta brže od ugljičnog dioksida.
Novo istraživanje koje je u lipnju 2025. provela agencija Improve Research & Analytics za Dukatov projekt „Hrana se ne baca“ otkriva zabrinjavajuće podatke o navikama građana: gotovo dvije trećine Hrvata baca hranu, a više od milijun ljudi to čini barem jednom tjedno.
Velika većina ne povezuje bacanje hrane s klimatskom krizom
Iako 74 % građana kaže da je svjesno klimatskih promjena, tek 39 % zna objasniti kako bacanje hrane utječe na njih, dok ga samo 5 % prepoznaje kao ekološki problem. Glavni razlog bacanja, prema istraživanju, jest pripremanje prevelikih količina hrane – što je istaknulo 64 % ispitanika.
„Smanjenje bacanja hrane jedan je od najbržih, najjednostavnijih i najjeftinijih načina za smanjenje emisija – s konkretnim i mjerljivim učinkom na okoliš,“ poručio je direktor Dukata Zoran Ković, naglasivši da osvještavanje građana daje rezultate: bacanje mlijeka i mliječnih proizvoda u odnosu na 2023. smanjeno je za čak 11 postotnih poena.
Stručnjaci: Edukacija ključna, rješenja moraju biti sustavna
Sudionici panel-rasprave „Kad bacanje hrane postane klimatski problem – i kako ga zaustaviti“, održane u Zagrebu, složili su se kako je nužno još snažnije djelovati kroz edukaciju, regulaciju i sustavne mjere.
-
Dunja Mazzocco Drvar, meteorologinja i stručnjakinja za klimatske politike, naglasila je da otpad od hrane proizvodi više emisija nego zračni i pomorski promet zajedno.
-
Zdravko Tušek, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, podsjetio je da je u posljednje dvije godine zahvaljujući mjerama i bankama hrane 2000 tona viškova hrane preusmjereno u korisne svrhe.
-
Aljoša Duplić, ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode, upozorio je da su ciljevi EU do 2030. ambiciozni, ali dostižni samo uz proširenu odgovornost proizvođača, a ne samo potrošača.
-
Dr. Branko Grisogono, atmosferski fizičar, zaključio je da je „klimatska kriza već u zoni između žutog i crvenog alarma“, a odgađanje odlučnih mjera čini rješenja sve skupljima i težima.
Projekt s podrškom institucija
Projekt „Hrana se ne baca“ posljednje dvije godine provodi niz edukativnih aktivnosti usmjerenih na smanjenje otpada od hrane, a od 2025. posebno naglašava njegov utjecaj na klimatske promjene. Projekt podržavaju tri ministarstva – zaštite okoliša i zelene tranzicije, poljoprivrede te znanosti i obrazovanja.