Brojna istraživanja potvrđuju ono što mnogi od nas intuitivno znaju – redoviti godišnji odmor nije samo ugodan, već i presudan za zdravlje. Ljudi koji redovito odlaze na godišnji odmor imaju i do 20 posto manji rizik od prerane smrti, pokazuju studije.
“Kvalitetan odmor od iznimnog je značaja za otklanjanje toksina iz tijela, revitalizaciju organizma, kao i za fizičko i psihičko zdravlje. Bilo da izgaramo na poslu ili smo pod stresom, odmor značajno smanjuje te simptome”, kaže klinička psihologinja Lea Maričić s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
Osim što smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i metaboličkog sindroma, godišnji odmor poboljšava raspoloženje, razinu energije, opće zadovoljstvo i smanjuje napetost.
Pravi odmor počinje tek nakon tjedan dana
Prema Maričić, većina ljudi se počinje zaista opuštati tek osmi dan odmora, što znači da su barem dva tjedna odmora nužan minimum. Idealno bi bilo imati tri do četiri tjedna u kontinuitetu, kako bi se tijelo i um potpuno oporavili, a radna produktivnost porasla.
I kraći odmor može imati pozitivan učinak, osobito ako uključuje boravak u prirodi ili rekreativna putovanja. “Čak i kratka putovanja mogu povećati kognitivnu fleksibilnost, važnu za rješavanje složenih zadataka”, dodaje Maričić.
Zakonski minimum: 20 dana godišnje
Prema Zakonu o radu, hrvatski radnici imaju pravo na najmanje četiri tjedna godišnjeg odmora. Za većinu to znači 20 radnih dana, a za one koji rade šest dana tjedno – 24 dana. Usporedbe radi, zaposlenici u Švedskoj, Austriji, Danskoj i Francuskoj imaju čak 25 radnih dana, dok radnici u Turskoj imaju samo 14 dana plaćenog odmora.
Znanost potvrđuje: više odmora, dulji život
Jedna od najdužih studija na ovu temu provedena je u Helsinkiju i trajala je 40 godina. Pratilo se zdravlje 1222 sredovječna muškarca s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Iako su neki prestali pušiti, zdravo jeli i vježbali, oni koji nisu koristili barem tri tjedna godišnjeg odmora imali su čak 37 posto veći rizik od ranije smrti.
“Nemojte misliti da će zdrav život nadomjestiti previše rada i izostanak odmora”, upozorio je profesor Timo Strandberg.
Druga istraživanja, poput onog austrijskog tima Gerharda Strauss-Blaschea, pokazuju da se pozitivni učinci odmora mogu osjećati i do pet tjedana nakon povratka – uključujući bolji san, manje bolova i bolje raspoloženje.
Odmor bez mobitela i stresa
Za dobar odmor važno je isključiti se iz poslovnih obveza. “Odložite mobitel, izbrišite poslovne aplikacije ako možete. Manje vremena na telefonu znači više opuštanja”, savjetuje Maričić. Preporučuje se kombinacija pasivnog odmora (poput drijemanja ili čitanja) i aktivnosti (šetnja, plivanje), jer upravo ta ravnoteža donosi najviše koristi.
Povratak u stvarnost: postepeno
Kako bi povratak s godišnjeg bio što lakši, psihologinja Kristina Bačkonja iz centra “Budi svoj” savjetuje rješavanje svih nužnih obaveza na početku ili kraju odmora – poput liječničkih pregleda ili čišćenja – kako bi ostatak odmora bio stvarno opuštajući.
“Promjena mjesta boravka je ključna. Ako ne možete na more, i dan na bazenu ili u prirodi s obitelji može donijeti osjećaj odmora.”
Povratak na posao srijedom ili četvrtkom može također ublažiti šok povratka u radnu rutinu. “Bolje se vratiti odmoran i pripremljen, nego uletjeti u posao nespreman i pod stresom”, zaključuje Bačkonja.
Odmor nije luksuz – već nužnost
Odmor ne služi samo za bijeg od posla, već za očuvanje zdravlja. Bilo da planirate duži godišnji ili niz manjih pauza tijekom godine – ne zaboravite odmoriti, isključiti se i napuniti baterije. Vaše zdravlje, raspoloženje i dugovječnost zahvalit će vam na tome.
Izvor: Hina
Foto: Canva