Odabir domaće i sezonske hrane uz manji unos mesa smanjuje naš utjecaj na klimatske promjene
Način na koji jedemo, ali i količina hrane koju bacamo, izravno utječe na klimatske promjene. Svaka namirnica ima svoj ugljični otisak koji nastaje još tijekom uzgoja, prerade, transporta i skladištenja. Kad se ta hrana na kraju ne iskoristi i završi u otpadu, nastaju dodatne emisije zbog razgradnje organskog otpada. Drugim riječima, bacanje hrane povećava ukupni ugljični otisak prehrambenog sustava.
Upravo zato inicijativa Biraj zeleno, koju provodi Nestlé, educira i potiče potrošače na održivije prehrambene navike te smanjenje otpada od hrane u kućanstvima. U sklopu inicijative, Nestlé surađuje sa stručnjacima Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (PBF), koji analiziraju ugljični otisak različitih namirnica i razvijaju smjernice koje potrošačima pomažu smanjiti utjecaj na okoliš.
Profesorica dr. sc. Anet Režek Jambrak s PBF-a ističe kako „Naša prehrana može biti snažan alat za smanjenje emisija. Ne moramo raditi drastične promjene, dovoljno je da svatko od nas tjedno zamijeni samo nekoliko obroka namirnicama nižeg CO₂ otiska i učinak na razini društva postaje ogroman.“
Primjerice, govedina ima najveći ugljikov otisak, čak 27 kg CO₂e po kilogramu, dok piletina stvara oko 6,9, a riba 5,1 kg CO₂e/kg. S druge strane, biljne namirnice imaju daleko manji utjecaj: leća tako stvara tek 0,9 kg CO₂e/kg hrane.
Kada je riječ o voću, lokalnost igra ključnu ulogu. Mandarine iz doline Neretve imaju 30–50 % manji ugljični otisak od uvoznih naranči koje putuju iz Španjolske, Italije ili Grčke. Slično je i između jabuka lokalne i inozemne proizvodnje, dok tropsko voće, poput banana iz Ekvadora i Kolumbije, ima još veći otisak jer prelazi tisuće kilometara, pa tako doseže i do 1,1 kg CO₂e/kg.
Sezonalnost je još jedan ključni čimbenik. Povrće poput rajčica, tikvica, paprika i blitve ima najniži otisak kada prirodno sazrijeva (ljeti i u ranu jesen) bez potrebe za dodatnom energijom u plastenicima ili dugotrajnim skladištenjem. Zato stručnjaci ističu sezonski odabir kao jednostavan, ali vrlo učinkovit način smanjivanja emisija. Kako kaže prof. Režek Jambrak; „kad jedemo sezonski, jedemo i klimatski odgovorno“.
Osim zamjene namirnica s visokim CO₂ otiskom održivijim opcijama, stručnjaci naglašavaju i važnost pravilnog planiranja obroka i odabira odgovarajućih porcija. “Smanjenje veličine porcija je osobito važno jer provedena istraživanja pokazuju da su u Hrvatskoj porcije mesa (namirnice s jednim od najvećih okolišnih otisaka) često znatno veće nego u mnogim drugim zemljama. Takav pristup utječe i na zdravlje pojedinca jer doprinosi prevenciji kroničnih nezaraznih bolesti“, naglasila je profesorica dr. sc. Ivana Rumbak s PBF-a.
Osim edukacije javnosti o važnosti smanjenja otpada od hrane i njegovom utjecaju na okoliš, Nestlé je potpisivanjem sporazuma o suradnji s PBFom donirao sredstva za preuređenje fakultetske predavaonice. Ovom suradnjom Nestlé podupire akademsku zajednicu i mlade stručnjake u razvoju rješenja za smanjenje otpada u cijelom prehrambenom lancu.
Izračun ugljičnog otiska namirnica [1]proveli su PBF stručnjaci: prof. dr. sc. Anet Režek Jambrak, prof. dr. sc. Jasenka Gajdoš Kljusurić, prof. dr. sc. Ivana Rumbak, izv. prof. dr. sc. Martina Bituh, te studentice iz udruge Probion Ivona Marović, Paula Kovačić, Emanuela Krpan, Eva Bašić i Jelena Trbara.