U vremenu kada smo povezaniji nego ikad prije, sve više ljudi osjeća se – usamljeno. Iako pametni telefoni, društvene mreže i internet omogućuju stalnu komunikaciju, istraživanja pokazuju da gotovo četvrtina svjetskog stanovništva danas živi s osjećajem izolacije.
Mladi sve rjeđe u stvarnom kontaktu
Podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju da mladi u dobi od 16 do 24 godine sve manje provode vrijeme s prijateljima licem u lice. U 2015. godini 44 posto mladih svakodnevno je imalo kontakt s prijateljima, dok je taj udio do 2022. pao na 36 posto. Pandemija koronavirusa dodatno je pogoršala taj trend – mnogi su se navikli na digitalne kontakte, a stvarni susreti postali su rjeđi.
Stariji sve češće sami
Usamljenost nije problem samo mladih. Među osobama starijima od 65 godina, udio onih koji nikada ne viđaju prijatelje gotovo se udvostručio – s 5,9 na 11,4 posto između 2015. i 2022. godine. Male obitelji, užurban način života i smještaj starijih osoba u domove umirovljenika umjesto u obiteljsko okruženje dodatno pridonose osjećaju izolacije.
Rizici za zdravlje i društvo
Dugotrajna usamljenost nije samo emocionalni problem – ona ozbiljno ugrožava zdravlje. Povezuje se s većim rizikom od moždanog udara, srčanih bolesti, depresije, tjeskobe i prerane smrti. Prema istraživanju sa Sveučilišta Harvard iz 2025. godine, kronično usamljene osobe starije od 50 godina imaju čak 56 posto veću vjerojatnost da će doživjeti moždani udar.
Osim toga, OECD upozorava da usamljenost utječe i na radni učinak, povećava rizik od nezaposlenosti i ranog napuštanja obrazovanja. Posebno su ranjive skupine nezaposleni i osobe s nižim prihodima, koji su dvostruko skloniji osjećaju usamljenosti od ostatka populacije.
Tehnologija – lijek ili uzrok?
Iako digitalna povezanost omogućuje lakši kontakt, mnogi stručnjaci upozoravaju da ona često zamjenjuje stvarne odnose. Kod mladih je sve izraženija ovisnost o pametnim telefonima i društvenim mrežama, što može povećati osjećaj izolacije i pogoršati mentalno zdravlje.
S druge strane, kod starijih osoba korištenje interneta može imati pozitivan učinak. Istraživanje objavljeno 2024. u časopisu Nature Human Behaviour pokazalo je da stariji korisnici interneta imaju manje simptoma depresije i bolje se nose s osjećajem usamljenosti.
Epidemija usamljenosti
Američki kirurg Vivek Murthy 2023. godine upozorio je na “epidemiju usamljenosti” u Sjedinjenim Državama. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) iste je godine prepoznala usamljenost kao ozbiljan zdravstveni problem, usporediv s rizicima koje nose pušenje ili pretilost.
Kako dalje?
Rješenje nije jednostavno. Iako tehnologija može pomoći u održavanju kontakata, ništa ne može zamijeniti stvarne ljudske odnose – razgovor uživo, zajedničko vrijeme i osjećaj pripadnosti. Potrebno je razvijati kulturu međusobne brige i poticati društvene aktivnosti koje povezuju ljude svih generacija.
Jer, kako upozoravaju stručnjaci – usamljenost nije samo osjećaj. To je tihi društveni problem koji, ako ga ne prepoznamo na vrijeme, može imati ozbiljne posljedice za zdravlje i zajednicu u cjelini.
Izvor: Hina