Kad se govori o zdravoj prehrani, mediteranski način prehrane godinama je bio zlatni standard – bogat maslinovim uljem, povrćem, mahunarkama i ribom. No posljednjih godina sve više pažnje privlači njegova „sjeverna rođakinja“ – nordijska prehrana.
Skandinavska kuhinja
Ovaj način prehrane potječe iz Danske, Švedske, Norveške, Finske i s Islanda. Znanstvena istraživanja pokazuju da može povoljno djelovati na zdravlje srca i metabolizam te smanjiti rizik od nekih vrsta raka.
Epidemiologinja Cecilie Kyro s Danskog instituta za rak odrasla je uz tipične nordijske obroke: hladna zobena kaša za doručak, raženi kruh s kiseljenom haringom za ručak i korjenasto povrće s ribom za večeru. Taj joj je način prehrane oblikovao i znanstveni interes.
Što je nordijska prehrana?
Baš poput mediteranske, temelji se na voću, povrću, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama. Razlika je u mastima – umjesto maslinovog ulja koristi se ulje uljane repice, bogato zdravim, nezasićenim mastima.
Riba, osobito masna poput lososa, skuše, sardine i haringe, ključni je izvor omega-3 masnih kiselina. U prehrani je zastupljeno i obilje korjenastog povrća (mrkva, cikla, pastrnjak) te kupusnjača (kelj, kupus, cvjetača). Posebno mjesto zauzima bobičasto voće – borovnice, jagode, brusnice – te jabuke i kruške. Crveno meso i prerađevine jedu se rijetko, a alkohol, šećer i sol ograničavaju se.
Zašto je dobra za srce?
Nordijska prehrana obiluje vlaknima i zdravim mastima, a siromašna je zasićenim mastima. Vlakna pomažu snižavanju „lošeg“ LDL kolesterola, a omega-3 masne kiseline iz ribe i uljane repice smanjuju upale i štite krvne žile.
Prema Harvard Health Publishingu, pridržavanje nordijske prehrane smanjuje rizik od moždanog udara. Danska studija na 55.000 ispitanika pokazala je da su oni koji su se više pridržavali ovog načina prehrane imali 14 % manji rizik od moždanog udara u sljedećih deset godina.
Cjelovite žitarice (zob, raž, ječam) povezane su i s nižim rizikom od dijabetesa tipa 2 i raka debelog crijeva.
Dokazi iz istraživanja
Švedsko kliničko ispitivanje iz 2010. godine na 88 odraslih s povišenim kolesterolom pokazalo je da je skupina na nordijskoj prehrani nakon šest tjedana imala niži krvni tlak, manje kilograma i smanjen kolesterol u usporedbi s onima na zapadnjačkoj prehrani.
Analiza iz 2023. potvrdila je potencijal nordijske prehrane u smanjenju smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti te regulaciji krvnog tlaka i lipida. Ipak, znanstvenici naglašavaju da su potrebne dodatne dugoročne studije.
Ekološki aspekt
Nordijska prehrana naglašava lokalne i sezonske namirnice, što smanjuje ugljični otisak. Veći udio biljne hrane znači i manju potrebu za resursima poput zemljišta, vode i gnojiva.
Kako je prilagoditi u Hrvatskoj?
Iako Hrvatska nije dio sjevera Europe, mnoge namirnice tipične za nordijsku prehranu lako su dostupne: jabuke, kruške, kupus, kelj, cvjetača, mrkva i cikla rastu gotovo posvuda. Raž, ječam i zob također se uzgajaju, a repičino ulje može se kupiti u trgovinama.
Umjesto haringe i lososa, može se koristiti plava riba iz Jadrana – srdela, skuša ili inćuni – također bogata omega-3 masnim kiselinama.
Hrvatski zdravstveni kontekst
Prema Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, kardiovaskularne bolesti uzrok su više od 40 % smrti u zemlji. Oko 20 % odraslih je pretilo, a 58 % ima prekomjernu tjelesnu masu. Udio pušača je iznad europskog prosjeka, a unos voća i povrća manji od preporučenih pet porcija dnevno.
Rak debelog crijeva, povezan s prehranom, jedan je od tri najčešća u Hrvatskoj, a najveći rizik bilježi se u dobi od 50 do 74 godine.
Preporuke stručnjaka
-
Povećati unos cjelovitih žitarica (raž, zob, ječam)
-
Jesti ribu barem dvaput tjedno, uključujući plavu ribu iz Jadrana
-
Koristiti ulje uljane repice ili maslinovo ulje
-
Konzumirati korjenasto povrće i kupusnjače tijekom cijele godine
-
Ograničiti crveno meso i prerađevine, zamjenjujući ih peradi, mahunarkama i ribom
Nordijska prehrana nije prolazni trend, već način prehrane s dokazanim zdravstvenim i ekološkim koristima. U kombinaciji s redovitom tjelesnom aktivnošću i preventivnim pregledima, može značajno smanjiti rizik od bolesti koje su u Hrvatskoj veliki javnozdravstveni izazov.
Izvor: HINA