Znanstvenici su razvili alat koji može izmjeriti rizik od razvoja pretilosti kod djece, prenosi njemačka agencija dpa. Stručnjaci se nadaju da bi ovaj napredak mogao omogućiti ranu identifikaciju djece s visokim rizikom i pružanje potrebne podrške kako bi se spriječilo da uopće postanu pretila. Novi alat procjenjuje genetski rizik od pretilosti i, prema riječima znanstvenika, učinkovitiji je nego bilo koje drugo postojeće sredstvo – dvostruko precizniji u predviđanju.
Osim što otkriva rizik kod djece, alat može predvidjeti i kako će pretile odrasle osobe reagirati na specijalizirane programe mršavljenja. U razvoju ovog alata znanstvenici su analizirali genetske varijacije kod više od pet milijuna ljudi. Na temelju tih podataka razvili su poligenski rizik-test (PRS), koji se temelji na genetskim karakteristikama pojedinca kako bi izračunao vjerojatnost razvoja pretilosti.
Istraživački tim, predvođen znanstvenicima sa sveučilišta u Kopenhagenu i Bristolu, koristio je podatke o tjelesnim i genetskim obilježjima više od 500.000 osoba kako bi provjerio povezanost poligenskog rizika s pretilošću. Alat je također testiran u dugoročnoj studiji “Djeca 90-ih” u Bristolu, koja prati obitelji s djecom rođenom tijekom 1991. i 1992. godine. Rezultati su pokazali da može uspješno predvidjeti povećanje tjelesne mase od najranije dobi – već od dvije i pol godine – pa sve do adolescencije.
„Sveukupno, ovi podaci pokazuju da poligenski testovi imaju potencijal poboljšati predviđanje pretilosti, naročito ako se koriste u ranoj fazi života“, naveli su autori istraživanja objavljenog u časopisu Nature Medicine.
Vodeći autor studije, Roelof Smit sa sveučilišta u Kopenhagenu, istaknuo je snagu ovog testa: „Ono što ovaj test čini toliko snažnim jest dosljednost poveznica između genetskih karakteristika i indeksa tjelesne mase – od pete godine pa sve do odrasle dobi. To je znatno ranije nego što ostali rizični čimbenici počnu utjecati na tjelesnu težinu.“
„Intervencija u tom trenutku bi teoretski mogla imati ogroman učinak“, dodao je.
Kaitlin Wade, profesorica epidemiologije na sveučilištu u Bristolu i suautorica istraživanja, istaknula je kako pretilost predstavlja veliki izazov za javno zdravstvo te da mnogi čimbenici, poput genetike, okoliša, životnog stila i ponašanja, utječu na njezin razvoj.
„Nadamo se da će ovaj rad doprinijeti ranijem prepoznavanju pojedinaca s visokim rizikom, što bi moglo imati značajan klinički i javnozdravstveni učinak u budućnosti“, zaključila je.