Visoki kolesterol dolazi bez simptoma, stoga ga je gotovo nemoguće uočiti bez krvnih pretraga. No rizici koje donosi vrlo su opipljivi – od začepljenih arterija do srčanog i moždanog udara.
U 2023. godini u Hrvatskoj je 19.937 osoba umrlo od posljedica kardiovaskularnih bolesti, navode podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Te su godine kardiovaskularne bolesti bile uzrok smrti za 43,3 posto umrlih žena (11.098) te 34,5 posto umrlih muškaraca (8.839).
Čak 23 posto svih prijevremenih smrti u Hrvatskoj uzrokovala je neka kardiovaskularna bolest, kao i 39 posto ukupne smrtnosti. A iako je riječ o vrlo raširenom problemu, još uvijek postoji niz mitova o kolesterolu – jednom od najvažnijih čimbenika kardiovaskularnog rizika.
Mit: Sav kolesterol je loš
Činjenica: Neke vrste kolesterola neophodne su za dobro zdravlje.
Kolesterol stabilizira stanične membrane, sudjeluje u proizvodnji steroidnih hormona (kortizol, testosteron, estrogen), pomaže u prirodnim procesima ozdravljenja i u stvaranju vitamina D kada je koža izložena sunčevoj svjetlosti. Također, ima ulogu u borbi protiv upala i zaštiti živaca.
Dva lipoproteina prenose kolesterol kroz tijelo:
-
LDL (lipoprotein niske gustoće) – kolokvijalno nazvan “lošim” kolesterolom
-
HDL (lipoprotein visoke gustoće) – poznat kao “dobar” kolesterol
LDL djeluje kao gradivni blok za regeneraciju stanica, ali kada oksidira, postaje štetan – uzrokuje upalu i nakupljanje plaka u arterijama, što pridonosi aterosklerozi – ključnom pokretaču bolesti srca.
HDL prenosi LDL kolesterol natrag u jetru koja ga zatim ispire iz tijela. Visoke razine HDL kolesterola mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.
Kolesterol je posebno važno pratiti u kontekstu metaboličkog sindroma, inzulinske rezistencije ili drugih čimbenika kardiovaskularnog rizika.
Mit: Osjetit ću da imam visok kolesterol
Činjenica: Obično ne postoje znakovi upozorenja za visoki kolesterol.
Možda nećete znati da imate nezdravu razinu kolesterola sve dok ne bude prekasno – kada doživite srčani ili moždani udar. Zato je iznimno važno provjeravati razinu kolesterola barem svakih pet godina.
Osobe koje imaju bolesti srca, dijabetes ili obiteljsku povijest visokog kolesterola moraju češće provjeravati kolesterol. Djeca bi to trebala učiniti barem jednom između 7. i 11. godine, a mladi između 17. i 21. godine. Djeca s pretilošću ili dijabetesom trebaju češće kontrole.
Preporučene vrijednosti:
-
Ukupni kolesterol: manje od 5,0 mmol/L
-
LDL kolesterol: manje od 3,0 mmol/L
-
HDL kolesterol: barem 1,0 mmol/L
Mit: Ne mogu promijeniti razinu kolesterola
Činjenica: Moguće je poboljšati razinu kolesterola i održavati je u zdravom rasponu.
Redovita tjelovježba poboljšava metabolizam masti u jetri i povećava HDL kolesterol. Dovoljna hidracija podržava proizvodnju žuči i izlučivanje lošeg kolesterola. Upravljanje stresom smanjuje kortizol, koji inače može potaknuti upalu i poremetiti ravnotežu masti u tijelu.
Izbjegavanje pušenja smanjuje oksidativni stres i upale, a zdrav odabir hrane – s manje zasićenih masti i više vlakana i nezasićenih masnoća – izravno pomaže u kontroli kolesterola.
Treba uzeti u obzir i genetske čimbenike koji mogu utjecati na metabolizam i zahtijevaju personalizirani pristup kontroli razine kolesterola.
Mit: Ne trebaju mi statini ili drugi lijekovi
Činjenica: Iako mnogi mogu kontrolirati kolesterol prehranom i tjelovježbom, nekima su lijekovi nužni.
To se posebno odnosi na osobe s:
-
Porodičnom hiperkolesterolemijom – nasljednim poremećajem metabolizma lipida koji uzrokuje vrlo visoke koncentracije LDL-a već od djetinjstva. Takve osobe imaju do 20 puta veći rizik od kardiovaskularnih bolesti.
-
Kardiovaskularnim bolestima – ako su arterije već sužene zbog plaka, lijekovi mogu značajno smanjiti rizik od srčanog i moždanog udara.
-
Dijabetesom – koji smanjuje HDL i povećava LDL, čime se dodatno povećava rizik od komplikacija.
Istina: Jetra ima ključnu ulogu
Visoka razina upale potiče jetru da otpušta više LDL kolesterola u oštećena tkiva. Kako biste smanjili sustavnu upalu, preporučuje se prehrana bogata omega-3 masnoćama (masna riba, sjemenke lana) i antioksidansima (bobičasto voće, kurkuma, zeleni čaj). Treba izbjegavati rafinirane šećere, transmasti i ultra-prerađenu hranu.
Dodaci prehrani koji podržavaju funkciju jetre uključuju:
-
Mliječni čičak – podupire detoksikaciju jetre i pomaže u borbi protiv oksidativnog stresa
-
Kurkumin – smanjuje upalu jetre i potiče protok žuči
-
N-acetil cistein (NAC) – povećava razinu glutationa, glavnog antioksidansa jetre
Kolesterol je važan čimbenik zdravlja, ali i tihi rizik ako se ne kontrolira. Redovite pretrage, pravilna prehrana, kretanje i, kada je potrebno, lijekovi – ključ su dugoročnog zdravlja srca i krvnih žila.
Izvor: Hina
Foto: Pinterest