Tihomir Kota – vinar s preciznošću inženjera
Tihomir Kota je diplomirani inženjer strojarstva, a vino mu je oduvijek bilo hobi, odnosno gušt u slobodno vrijeme. Ljubav prema vinu, ali i finoj hrani, dodat će, usadili su mu još od malih nogu roditelji koji su posjedovali 200-300 trsova vinove loze od koje su svake godine proizvodili vino za vlastite potrebe.
Iako Tihomir danas uspješno vodi tvrtku za održavanje i upravljanje objektima, želja da jednog dana proizvede svoje vino uvijek je tinjala u njemu. Prije nekoliko godina odlučio je ostvariti svoj san pa je u Gornjoj Batini pored Zlatara, ono što se danas svrstava u vinsku regiju Bregovita Hrvatska, Tihomir na 2 ha zemlje zasadio sorte koje su ujedno i njegov osobni odabir kad su vina u pitanju: chardonnay i sauvignon blanc.
Prije nekakvih godinu i pol prvi pjenušci i bijela vina ugledali su svjetlo dana, a na tržištu su se pojavili pod nazivom „Kota“ što je istovremeno, i vinarevo prezime, i naziv za oznaku nadmorske visine na geografskim kartama. Ova simpatična podudarnost vizualno je dosjetljivo iskorištena na etiketama koje nose oznaku nadmorske visine po kojoj su Vina Kota postala prepoznatljiva.
Međutim, osim vizualnog dojma koji je itekako važan za prodaju, ova vina naišla su na odlične kritike u vinskim kuloarima i vrlo brzo su se našla na vinskim kartama uglednih zagrebačkih restorana, kao i policama dobro poznatih vinoteka. Po svemu sudeći vina Kota osvojit će i druge nadmorske visine iliti ga kote diljem lijepe naše. No, krenimo redom:
Inženjer ste strojarstva, uspješan poduzetnik, a od nedavno i vinar. Kako se snalazite u toj novoj ulozi i postoje li sličnosti s vašom osnovnom profesijom?
Volim vino, volim hranu, smatram se hedonistom, i zaista uživam u te dvije stvari. U slobodno vrijeme volim kuhati pa me to i povuklo da odem korak dalje i napravim vlastito vino. Pedantnost i preciznost su jako bitni u mom poslu, a pokazali su se ključnima i kad je proizvodnja vina u pitanju. Moja uloga vinara podrazumijeva prisutnost u svakoj fazi proizvodnje: od berbe grožđa (vrlo važan dan u godini svakog vinara), preko prešanja, prvog pretoka (skidanje vina s taloga), fermentacije vina na kontroliranoj temperaturi, dnevnog obilaska podruma i kontrole parametara vina, zatim praćenje razvoja vina, kušanje na tjednoj bazi, promatranje dozrijevanja vina, pa sve do finalnog „dodira“ prije punjenja u boce i, naravno, punjenje u boce nakon čega slijedi odležavanje.
Pripremate otvorenje vinarije koja će zasigurno biti česta destinacija mnogim stanovnicima metropole s obzirom da će im do nje trebati cca 50 minuta lagane vožnje. Možete li nam malo više reći o arhitekturi vinarije i kad planirate otvorenje?
Htio sam biti malo drugačiji od ostalih vinara u regiji Bregovita Hrvatska, preciznije u Zagorju. Više manje svi vinari u Zagorju imaju tradicionalne kurije, u čemu ne vidim ništa loše, ali moja ideja je bila pomaknuti se malo prema modernijoj arhitekturi. Sad kad je vinarija završena mogu reći da je ostalo i nešto tradicionalnih elemenata kao, na primjer, kosi krov i još poneki detalj koji neka ostane mala tajna do otvorenja kušaone koju nestrpljivo očekujem kroz nekih mjesec ili dva.
Da vam dolazi u posjet netko tko ne zna ništa o vinima, koje svoje vino biste mu ponudili i zašto?
Vino je trenutak inspiracije, mjesta, dana, trenutka, a ovisi i o karakteru osobe koja ga kuša. Možda bih najprije popričao malo s dotičnom osobom, a onda joj prema tome ponudio vino koje njoj ili njemu najviše pristaje.
Koja sve vina u ponudi?
Trenutno u ponudi imamo vina od isključivo bijelih sorti. Imamo 3 extra brut pjenušca koje radimo tradicionalnom metodom od sorti chardonnay, sauvignon i rajnski rizling i 2 mirna vina: Chardonnay Kota 267 i Sauvignon blanc Kota 375. Brojevi u nazivima označuju nadmorske visine vinograda iz kojih dolaze pojedina vina. Tako chardonnay dolazi iz vinograda koji se nalazi na 267 m nadmorske visine dok grožđe za sauvignon raste na 375 m iznad mora i ujedno je i najviši vinograd u vinariji.
Da morate opisati svoja vina kroz 5 riječi, koje bi to bile?
Čisto, precizno, strukturirano, svježe i razigrano.
Kota ima prepoznatljiv i vrlo dobro osmišljen vizualni identitet. Tko ga je osmislio i postoji li neka poruka / statement vinarije?
Kako u svemu glavnu ulogu imaju žene 😊, tako je bilo i ovdje. Osnovu ideju za spajanje prezimena i nadmorske visine mikrolokacija vinograda dala je supruga. Za razvoj od ideje do finalnog grafičkog rješenje odgovoran je naš poznati dizajner Vanja Cuculić. Na tom tragu nastao je slogan za naša vina: „Visine na kojima se osjetila stapaju.“
Posvetili ste se isključivo bijelim vinima. Imate li namjeru baviti se crvenim vinima i koje bi vam hrvatsko crveno vino u tome bilo uzor?
Smatram da je Bregovita Hrvatska idealna za bijela vina i pjenušce koji jesu osnova i baza moje ideje i proizvodnje. Isto tako, siguran sam da neću odoliti izazovu da se pod etiketom „Kota“ nađe i jedno dobro crveno vino . Zapravo, vjerujem da će taj proces započeti već ove godine, a s obzirom na regiju, trenutno sam najbliži sortama crni pinot, cabernet sauvignon i merlot.
Teško mi je reći koje crveno vino bi mi bilo uzor… svako vino ima svoju osobnost pa mi ih je teško na taj način komparirati. U svakom slučaju kušao sam jako puno dobrih hrvatskih crvenih vina.
Koje vino trenutno imate otvoreno u frižideru?
Pjenušac Kota 267 koji je godinu dana odležao u moru pokraj Pelješca.
Chardonnay Kota 267 koji je napunjen u tijeku procesa proizvodnje, vino s kojim eksperimentiram …
Žena vam je Splićanka pa ćete razumjet, ako kažemo da ste „bonkulović“. Postoji li neki splitski specijalitet s kojim vas je supruga osvojila?
To definitivno! Dalmatinska „kućna“ kuhinja se puno bolje priprema u Dalmaciji, nego u Zagrebu. Tu prije svega mislim na morske specijalitete školjke, rakove i ribe…dakako, ni specijaliteti poput tripica i fritula me ne ostavljaju ravnodušnim.
Možete li se sjetiti jedne kombinacija jela i jednog vašeg vina koja vas je ostavila bez teksta?
Puno puta živim takve dana, pa ne bih ništa posebno izdvajao. Radije bih prepustio drugima da o tome govore.