Sve je više ljubitelja prirodnih vina. Dva najpoznatija toponima prirodnih vina u našoj blizini su Goriška Brda i Vipava.
Fantastična mikroklima i terroir bogomdan za rast vinove loze stvorili su na ovim područjima ogromnu koncentraciju vrhunskih vinara zbog čega mnogi vinoljupci posjet Vipavi ili Goriškim Brdima smatraju trenutkom svoje vinske inicijacije.
Ovaj put mi nismo odlazili k njima, oni došli k nama. Dvije izvrsne boutique vinarije u kojima se proizvode prirodna vina u limitiranim serijama s posebnim naglaskom na autohtone sorte poput rebule, jakota, zelena ili pinele gostovale su na događanju Vino & Kino u posebnom jazz izdanju u vinoteci Bornstein. Brojnu zagrebačku publiku onamo su privukla zvučna vinska imena, ali i zanimljiv program posvećen jazz divama kojeg je za ovu priliku pripremio, osmislio i vodio veliki zaljubljenik u jazz Kornelije Hećimović. Kultne jazz skladbe gledali smo i slušali u impresivnim izvedbama Elle Fitzgerald, Nine Simone, Billie Holiday, Diane Krall i Kassandre Wilson.
Vinari su se predstavili s ukupno 6 etiketa, pa krenimo redom.
Iz Goriških Brda iz mjesta Snežatno iz ponate Hiše Štekar došao je mladi vina Jure Štekar. Jure je vrlo interesantan lik. Iako proizvodnja vina u njegovoj obitelji postoji od davnina, tek kad je Jure uveo svoju filozofiju, vina su doživjela pravi procvat. Ispričao je Jure kako ga je jednom prilikom otac vidio u podrumu kako gnječi bobice grožđa među rukama i komentirao kako opet radi gluposti u podrumu. Ali ispalo je dobro. Od tada ga je otac pustio da eksperimentira jer ispadalo je dobro. Jure je tražio i našao svoj put. Put prirodnih vina. Taj put donio mu je brojne prepreke, ali i brojna priznanja, a jedno je došlo baš prije nekoliko dana od poznatog vinskog kritičara Jamesa Sucklinga koji je ovim vinima dao ocjene od 88 bodova na više. Radi se o malo drugačijem izričaju vina.
Vina su macerirana, nefiltrirana, imaju vrlo izražene arome i karakter, ali to ne znači da nisu izbalansirana, ugodna i pitka. Za publiku Vina & Kina Jure je odabrao 3 etikete:
Rebula 2018., 12% alk., sorta rebula je kraljica Goriških Brda. Ova rebula odležala je 8 mjeseci u hrastovim bačvama prije punjenja u boce. Vino je punog okusa, blago aromatično i mineralno. Dugo traje na nepcu. Rebula ima posebno mjesto u Hiši Štekar, a ova rebula je prava senzacija. Obavezno kušati!
Morus Virido 2017., 12% alk., 100% tokaj friulano kojeg zovu još sauvignonasse, sauvignon vert ili jakot. Vino miriše na lipov cvijet, narančinu koru i marelice. U ustima se osjeti badem i prijatna mineralnost. Ovo vino je posebno iskustvo za nepce. Jednom kada ga probate, postat ćete ovisnik o njemu.
Filip Cuvée 2015., 13%, cabernet franc 50% i merlot 50%. Vino je nazvano po Jurinom sinu Filipu, a na etiketi se nalazi i otisak njegove dječje ručice. Baš je posebno vino. Mlado je, zaigrano je, lijepo da ljepše ne može bit. Voćnost i herbalnost udomile su nježne tanine. Sve je u njemu napravljeno iz ljubavi prema Filipu. James Suckling dao je ovom vinu čak 91 bod.
Vinar Martin Krapež je divna osoba. Njegovi vinogradi nalaze se u Vipavskoj dolini na obroncima iznad sela Vrhpolje. Ova vina dala su večeri jedan pečat tradicije, dosljednosti i blagosti. Jednom kad se zaljubite u njegova vina želite piti samo njih. To su vina u kojima se osjeti duša i iskrenost vinara. Svoju omiljenu rečenicu da vino nastaje u vinogradu nadopunio je rekavši: „Vino najprije nastaje u vinarevoj glavi.“ Time je razuvjerio sve one koji misle da vinari prirodnih vina bace grožđe u bačvu i onda bez ikakve kontrole čekaju što će se tamo događati.
To je velika zabluda i potpuna neistina o tome kako nastaju prirodna vina. Objasnio je to Martin Krapež, a onda i dokazao svojim vinima. Ništa u njima se ne događa slučajno i nije slučajno da za svako svoje vino Martin točno zna što će se s njim događati u koje vrijeme.
Kušali smo 3 njegova vina i sve što vam možemo savjetovati da ih i vi kušate čim prije.
Zelen 2018. alk. 13,5 %, ujedno i najblaže i najlaganije vino večeri. Za njega vrijedi ona „tiha voda, brege valja“. Vino je lagano, ali kao da u njemu spava neka potmula snaga. Trebate ga probati. Zelen je inače autohtona vipavska sorta koju krasi svježina, arome limuna, zelenih jabuka i sušenih marelica. Daje izuzetno elegantna vina izraženih voćnih aroma. Ovaj zelen odležao je 6 mjeseci u inoksu i sada je baš u najboljoj formi za konzumaciju.
Lapor Cuvée Belo 2013. , alk. 13%, chardonnay 40%, pinela 40% i rebula 20%. Macerirano, nefiltrirano vino odležalo 24 mjeseca u hrastovim bačvama. Na nosu se osjeti žuto voće i miris prženih lješnaka i badema. Vino vas zove da ga pijete još. Izuzetno je uravnoteženo, puno i zrelo. Vino se može piti odmah, ali za 7 godina bit će u idealnoj formi.
Lapor CuveéRdeče 2016. , alk. 14,5 %, cabernet sauvignon 80% i merlot 20%. Vino miriše na prezrelo bobičasto voće. Ima i začinskih nota. Vino je uravnoteženo, ali vrlo intenzivno, moćno i svoje. Vino je tek izašlo iz podruma, ali već sad se daje naslutiti potencijal. Martin predviđa da će u 8 godini doseći svoj pravi vrhunac. Tako je to s velikim vinima.
Kao i sve stvari u prirodi i prirodna vina imaju svoje prirodne neprijatelje. Da, valja priznati, tu večer čule su se i primjedbe na račun ovakvih vina. Pa da su drugačija, pa da imaju grešku, pa da su u disbalansu, da su specifična itd. Bilo je tu polemika, diskusija, razmimoilaženja itd., ali važno je ono što smo na kraju naučili, a to je da prirodna vina mogu biti drugačija, ali kad su dobra onda moraju biti jednako pitka, ugodna, uglađena i lijepa kao i ona „normalna“, „konvencionalna vina“.
Događanja poput ovih služe da nas tome uče i da vinsku kulturu i toleranciju uvijek podignu za ljestvicu više.
Piše: Jelena Bulum