200 GODINA VINARSTVA NA NOVOM ZELANDU lijepa priča s hrvatskim potpisom

Sutra, 25.  rujna Novi Zeland će velikom proslavom obilježiti punih 200 godina od kako se na njegovim bajkovitim otocima počela uzgajati vinova loza. Samuel Marsden, svećenik iz Novog Južnog Walesa je autor prvog zapisa koji je postao temeljem njihove vinske povijesnice, dokumenta na osnovu kojeg se proslava i organizira.

 

 

Predvodnik misije u tada, mada ni danas nije blizu, najudaljenijem kutku planete kad je u pitanju “zapadni svijet” iz kojeg se uglavnom naseljavalo te otoke “na kraju svijeta”, zaslužan je za postavljanje temelja poljoprivredne kulture koja je uvelike definirala i jednu od danas najvažnijih izvoznih grana ove države. Kako je poznato, prema zadnjim podacima, Novi Zeland ostvaruje skoro dvije milijarde dolara od izvoza svojih vina pod kojih je suvignon blanc jedan od najcjenjenijih na svijetu. Uz njega raširio se i pinot noire, no sauvignon je ipak najvažnija njihova vinska odrednica.

Ono što je možda manje poznato, a istovremeno nam služi na čast ali i potiče nemalu tugu i ljutnju, je činjenica da se velik dio priče o ekspanziji novozelandskih vina – koja su zajedno s australskim, južnoafričkim, argentinskim i čileanskim te dakako onima iz SAD stvorile pojam poznat kao “vina iz novog svijeta” –  ima zahvaliti Hrvatima. Riječ je o doseljenicima iz Imotske krajine, Makarske rivijere te velikih srednjodalmatinskih otoka Brača, Hvara i Korčule. Oni su  na put bez povratka bili prisiljeni zbog propasti domaće vinove loze. Cilj im je bio Novi Zeland, zemlja koja je postala njihov novi dom.

Organizatori proslave su prikupili 200 pričao od jednako toliko obitelji koje su stvarale povijest novozelandskih vina. Među njima se posebno ističe ona obitelji Babić koja je na Novi Zeland stigla iz zaseoka Umljane nedaleko Runovića te Imotskog. Oni su i danas moćni vinari, ali velik je broj Hrvata u tih 200 obitelji  koja također imaju velik udio u proizvodnji i izvozu hrvatskih vina.

Ono što nas žalosti je činjenica da smo svugdje dobri samo doma baš i ne. Nije da se vinska priča i u Hrvatskoj jako dobro razvija, no dok Novozelanđani s površine od oko 30 tisuća hektara na kojima uzgajaju vinovu lozu ostvaruju enormne prihode, mi na jednakom prostoru nismo u stanju osigurati ni dovoljne količini  za sebe same. Novi Zeland ima nešto više stanovnika od nas, 4,8 milijuna, turistička je država tako da su nam mnogi elementi podudarni. Ali dok oni mogu mi  – ne.  Istaknimo još da je najznačajnija novozelandska regija Marlborough te da im je godišnja proizvodnja oko 3 milijuna hektolitara pretežito bijelih vina. I da, za još malo domaće “depre” – Novi Zeland je ove godine zabilježio 24. uzastopnu sezonu u kojoj proizvodnja, prodaja i izvoz njihovih vina – rastu.